U Slapu kod Žepe započeta je gradnja pogona za preradu ribe, koji će koštati više od 1,2 miliona KM. Nakon prošlogodišnjih šteta, izazvanih remontom Hidroelektrane Bajina Bašta i ispuštanjem vode iz jezera Perućac, a potom poplava, Ribogojilište Slap dostiglo je kapacitet od 440 tona ribe, a gradnjom fabrike bit će omogućen kvalitetniji plasman na tržište. Iz ove fabrike izlazit će pakovanja svježe očišćene i zamrznute ribe, a instalirat će i vakuumirano pakovanje smrznute ribe. U samom startu morat će osigurati 550 tona ribe u sezoni, što im je i plan za 2012. godinu. Odmah će otvoriti nova radna mjesta. Do kraja ove godine planiraju zaposliti novih 12 radnika. Početna investicija od 1,2 miliona KM bit će uvećana izmjenama u projektu, usklađenim sa propisima Evropske unije. Njihov partner Norfish iz Mostara dozvolio im je da snime stanje kod njih i da prilagode svoj projekt tako da će to malo povećati investiciju.
U Slapu kod Žepe započeta je gradnja pogona za preradu ribe, koji će, prema najavama investitora, koštati više od 1,2 miliona KM.
Nakon prošlogodišnjih šteta, izazvanih remontom Hidroelektrane Bajina Bašta i ispuštanjem vode iz jezera Perućac, a potom poplava, Ribogojilište Slap dostiglo je kapacitet od 440 tona ribe, a gradnjom fabrike bit će omogućen kvalitetniji plasman na tržište.
- Iz ove fabrike izlazit će pakovanja svježe očišćene i zamrznute ribe, a instalirat ćemo i vakuumirano pakovanje smrznute ribe. U samom startu morat ćemo osigurati 550 tona ribe u sezoni, što nam je i plan za 2012. godinu. Odmah ćemo otvoriti nova radna mjesta. Do kraja ove godine planiramo zaposliti novih 12 radnika - kaže vlasnik Muhamed Tabaković.
Početna investicija od 1,2 miliona KM bit će uvećana izmjenama u projektu, usklađenim sa propisima Evropske unije.
- Naš partner Norfish iz Mostara dozvolio nam je da snimimo stanje kod njih i da prilagodimo svoj projekt tako da će to malo povećati investiciju. Nastavljamo partnerstvo s njima i nećemo poremetiti odnose - pojašnjava Tabaković.
Svježa riba s ušća rijeke Žepe u Drinsko jezero plasira se na tržište Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, a u toku su i pregovori sa potencijalnim kupcima iz Turske, Hrvatske i Austrije.
Zabrinuti Omanović
Predsjednik Mjesne zajednice Žepa Mustafa Omanović podržava gradnju novog pogona, ali smatra kako se gradi na pogrešnom mjestu.
- Mi smo imali planiranu mini hidroelektranu Italijana pa smo je zaustavili, jer bi uništila tok rijeke Žepe. Ovoj fabrici nije mjesto pored vode, treba biti barem 300 metara dalje - kaže Omanović.